Kolika je prava cijena vašeg posla?

Kada razmišljam o novcu volim se držati sljedeće jednadžbe : novac = životna energija. Dok je za neke ljude novac apstraktna kategorija, meni ova formula pomaže da se podsjetim kako cijelo vrijeme mijenjam svoje vrijeme i svoju životnu energiju za taj isti novac. Ova spoznaja prilično mijenja percepciju i potiče nas da postanemo svjesniji svog posla i koliko on utječe na nas i ljude oko nas. Za koliko vi mijenjate sat svoje životne energije?

Većina ljudi će krenuti od sljedeće računice : zarađujem neto npr. 8.000 kn, a radni mjesec mi iznosi 176 sati (22 danax8 sati), dakle svoj sat životne energije mijenjam za otprilike 45 kuna. Za iskorak iz ove računice zaslužna je knjiga „Your money or your life“ koja mi je otvorila oči koliko zapravo posao utječe na ostale aspekte našeg života i kolika je prava cijena našeg posla? Logika je jednostavna – koji bi to monetarni i vremenski troškovi nestali iz našeg života da se bavimo nekim drugim poslom. Prema knjizi gore navedenu računicu je potrebno korigirati sa određenim elementima :

1.      Prijevoz

Od vaše zarade oduzmite sve troškove vezane uz prijevoz. Uzmimo za primjer da na posao dolazite automobilom. Kolika je mjesečna rata kredita/leasinga za to vozilo? Koliko potrošite na gorivo? Koliko na održavanje (gume, servisi, popravci, osiguranja…)? Parkinzi, cestarine…? Godišnje troškove tipa gume ili servisi zbrojite na godišnjoj bazi i podijelite sa 12 da dobijete mjesečni iznos. Koliko vremena putujete na posao? Ako put do posla traje 45 minuta svaki dan u jednom smjeru, to je 1.5 sat na dan ili 33 sata mjesečno. Vrijeme nadodajte na vaše radno vrijeme.

2.     Odijevanje

Da li koristite istu odjeću na poslu kao i na odmoru ili vikendu? Imate li specijalnu odjeću za svoj posao? Odijela, kostimi, cipele, kravate? Biste li nosili visoke pete svaki dan da to ne zahtjeva vaš posao? Koliko zbog posla morate dobro izgledati i trošiti na specijalne kreme, maskare ili drugu kozmetiku? Zbrojite svoje mjesečne izdatke za „poslovnu“ odjeću i kozmetiku te ju oduzmite od prihoda. Koliko vremena provodite više na odijevanje ili uređivanje zbog svog posla – usporedite sa vikendom. To vrijeme dodajte na radno vrijeme.

3.     Obroci

Ovdje su svi dodatni troškovi na hranu koje imate zbog sadašnjeg posla. Jutarnja kava i pecivo? Obroci u restoranu za vas i obitelj jer niste stigli ili ste preumorni za kuhanje? Troškovi za dijete ili specijalnu prehranu koju morate uzimati kao posljedicu nezdravog načina hranjenja tijekom posla? Vitamini, minerali ili dodaci prehrani koje ne bi trebali da sami kuhate i uravnoteženo se hranite? Koliko vremena provedete uz poslovne kavice s kolegama ili po menzama? Koliko po  fitnessima rješavajući se kila nakupljenih nekretanjem i lošom ishranom?

4.     Dnevna dekompresija

Dolazite li kući s posla puni života, veselo i momentalno se uključujući u aktivnosti vezane uz vašu obitelj ili kuću? Ili vam treba vrijeme za „dekompresiju“ – pivica ispred TV-a, malo Playstationa, čitanje novina…? Koliko vremena vam odlazi na to i koliko koštaju stvari koje vam pomažu u dekompresiji?

5.     Bijeg u zabavu

Od čega bježite? Da su okolnosti u vašem životu kontinuirano ispunjavajuće i uzbudljive, da li bi sati i sati ispred TV-a bili potrebni? Koliko si priuštite stvari, putovanja samo zato „jer ste zaslužili“ kad radite toliko i da malo „pobjegnete“ od stresa koji vam to pruža? Welness weekend? Izlazak u petak s prijateljima i sve runde koje ste zavrtili? Koliko vremena i novca odlazi na takve bjegove radi posla kojeg radite?

6.     Odmori i skupe igračke

Da vas posao koji radite istinski zadovoljava, biste li imali potrebu da se „nagrađujete“? Ljetovanje na Baliju, skijanje u Schladmingu? Vikendica, brod ili vozilo koje koristite samo nekoliko tjedana dok si priuštite odmor? Golf klub ili članstva po raznim organizacijama – biste li bili članovi da ne radite sadašnji posao?

7.     Bolesti vezane uz posao

Koliki su troškovi bolesti koje je uzrokovao stres na poslu? Idete li na masaže zbog stresa? Kod kiropraktičara zbog stalnog sjedenja ili vožnje automobilom? Koliko bi ovih troškova i vremena uštedjeli da ne radite na sadašnjem poslu?

8.     Ostali troškovi

Koje još troškove imate zbog posla : plaćate li dadilju ili osobo koja pegla? Koliko košta vrtić/jaslice? Koliko trošite na traženje novog posla ili na networking? Koliko imate prekovremenih sati? Koliko vremena provedete radeći posao koji ste donijeli kući? Koje stvari morate imati zbog svojeg statusa (LCD televizor, navigaciju u autu) ili kako se zabavljati zbog istog? Za sve troškove vrijedi isto pravilo : novčane troškove oduzmite od plaće, a sate dodajte na radno vrijeme. 

Extra mile :

 

  • Osnovna korist alata je da postanete svjesni  koliko stvarno posao košta vas i ljude oko vas. Osvještavanje nekih dijelova može pomoći da promijenite neke svoje postupke, načine na koji provodite vrijeme ili da razmislite o svojim prioritetima!
  • Ovaj alat može odlično poslužiti kod primjene posla jer možete napraviti kalkulaciju za oba posla. Često uspoređujemo samo plaću ne računajući na posljedice koji taj posao ima na nas u drugim aspektima naših života. Ponekad je posao sa nižom plaćom zapravo isplativiji od onog s većom.
  • Alat vam može promijeniti i percepciju potrošnje. Ako kao u primjeru iz tablice realno mijenjate svoj sat životne energije za 15 kuna, da li ćete kupiti časopis koji košta 30 kuna i koji skuplja prašinu na stolu već 3 mjeseca? Želite li uistinu raditi 2 sata na svom poslu za tako nešto?

 

Oglasi

Usmjerenost na klijenta

Koliko vam se puta dogodilo do dođete do bankomata i na njemu zateknete poruku poput „Bankomat ne radi“ ili „Bankomat je trenutno izvan funkcije“? Meni nekoliko puta, nakon čega sam uglavnom tumarao okolo tražeći gdje je drugi bankomat iste banke. Možete zamisliti moje iznenađenje dok sam šetajući rivom u Malom Lošinju na lokalnom bankomatu PBZ-a zatekao sljedeću poruku :

Natpis (i ako zanemarimo pravopisnu grešku) je bio toliko kreativan i neočekivan da sam se vratio još jednom do njega da ga slikam. To je bila posljednja stvar koju bi očekivao od jedne konzervativne institucije poput banke. Većina se naših banaka i kompanija hvali usmjerenošću na klijenta. Na reklamama vidimo kako bankari imaju iste frizure kao i klijenti ili kako djelatnici trče na drugi kraj svijeta da bi nam vratili prsten koji smo izgubili u njihovom prodajnom mjestu. Pitanje je da li kupci vjeruju vašim reklamama ili svojem iskustvu koje imaju komunicirajući s vašom kompanijom?

Bankomat je jedan od kanala putem kojeg banka komunicira sa mnom. Problemi se uvijek događaju : roba će kasniti, cijena će se morati povećati, proizvoda neće biti na skladištu, bankomat će se pokvariti. Trenutak istine za vaš odnos s klijentom nastaje upravo u tom trenutku : kako ćete to iskomunicirati s klijentom?  Poruka „Bankomat trenutno nije u funkciji“ nije usmjerena na klijenta, već na banku i bankomat. Kako ta poruka rješava moj problem? Ukoliko doživim problem u komunikaciji s vašom kompanijom, kao klijent prije svega želim 2 stvari :

1.     Ispriku za situaciju koji mi je kao klijentu donio nastali problem! Pogledajte sliku i  poruku koja mi putem humora pokazuje da je nekom u toj poslovnici stalo kako se kao klijent osjećam kada ne mogu podići novac.

2.     Rješenje za situaciju koja je nastala! Poruka nije riješila drugi zahtjev – gdje da riješim svoj problem s novcem? Dodajte popis najbližih bankomata, pozovite me da podignem novac u poslovnici ili na neki drugi način mi pokažite kako da dođem do svojih novaca.

Extra mile :

·       Kako vi pokazujete klijentima da su vam važni i da ste više usmjereni na njih, a ne na sebe? Popišite svoje reakcije prema klijentima u problematičnim situacijama. Proanalizirajte ih koliko su usmjerena na klijenta? Koliko biste vi voljeli da u takvoj situaciji vi dobijete takav odgovor kao klijent?

·       Preoblikujte vaše poruke da budu usmjerene na klijenta, pokažite da suosjećate s njim i njegovom situacijom uzrokovanom problemom, te ponudite rješenja.